PRIRODOSLOVLJE I EVANGELIZACIJA - Günther Berwanger
Podnosi li se znanost s Radosnom viješću o kraljevstvu Božjem? Ima li argumenata iz prirodoslovlja za kršćansku vjeru? O TOME I O NIZ DRUGIH ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA ZNANOSTI I NJIHOVOM SUGLASJU S KRŠĆANSKM VJEROM
Podnosi li se znanost s Radosnom viješću o kraljevstvu Božjem? Ima li argumenata iz prirodoslovlja za kršćansku vjeru? O TOME I O NIZ DRUGIH ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA ZNANOSTI I NJIHOVOM SUGLASJU S KRŠĆANSKM VJEROM u knjizi: Günther Berwanger PRIRODOSLOVLJE I EVANGELIZACIJA.
U prvom poglavlju autor analizira razloge otpadništva od vjere u civiliziranom svijetu te razloge razdvajanja vjere od znanosti pišući posebice o kauzi Galileo Galileia. U prvom poglavlju autor analizira razloge otpadništva od vjere u civiliziranom svijetu te razloge razdvajanja vjere od znanosti pišući posebice o kauzi Galileo Galileia.
Osobito su interesantna autorova tumačenja evolucije i u tom kontekstu navodi argumente protiv Darwinove evolucijske teorije te o utjecaju ljudskoga duha na razvitak čovjeka. Obrađuje i pojam istine u Bibliji i u fizici, a odgovara na pitanje protuslove li čuda prirodnim zakonima?
Iz trećeg poglavlja Jednostavni argumenti iz znanosti za postojanje Boga kao izuzetno interesantne izdvajam teme:
- Nemogućnost viđenja i nemogućnost dodirivanja kao argument protiv Boga,
- Konstante u prirodi govore u prilog Bogu,
- Suglasje eksplozijske snage velikog praska sa silom teže govori u prilog Bogu,
- Kozmičko pozadinsko zračenje govori u prilog Bogu,
- Zakon entropije govori u prilog vremenskom početku svemira,
- DNK kao dokaz za Boga,
- Sve ograničeno argument je za Boga.
Kao najjače argumente zašto pročitati ovu knjigu navodimo dva izuzetno interesantna poglavlja: Argumenti za Božje sinovstvo Isusa Nazarenca i Zašto će Isus Krist pobijediti?
IZ AUTOROVA PREDGOVORA…
Ova knjiga nipošto ne treba postati udžbenik apologetike, ali široko rasprostranjeno, krivo mišljenje da prirodoslovlje i vjera nisu kompatibilni meni je kao fizičaru oduvijek smetalo. Dva su me biblijska izričaja na koncu navela na to da napišem ovu knjigu. Isusove riječi: „Tko god se, dakle, prizna mojim pred ljudima, priznat ću se i ja njegovim pred Ocem...“ (Mt 10,32) i Petrove riječi: „...te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama...“ (1Pt, 3,15). Prvi mi se citat duboko utisnuo u srce prigodom mojih prvih hodočašća u Međugorje, a Petrove riječi koje su me se također duboko dojmile bile su glavna tema trogodišnjega teološkog tečaja što sam ga apsolvirao u okviru Zajednice Molitva i riječ.
Namjera je ove knjige opovrgnuti tobožnju nespojivost znanosti i vjere. Htio bih kao fizičar pokušati rasvijetliti našu vjeru i sa znanstvene strane. Na čitak i razumljiv način pokušao bih uspostaviti most između prirodoslovlja i kršćanske vjere. Ovaj rad treba primjerno pokazati da slika svijeta koju nam posreduju moderne znanosti nije u protuslovlju sa svjetoslikom koju nam posreduje kršćanska vjera. Razum i vjera međusobno se ne isključuju, nego se dopunjuju.
Papa Ivan Pavao II. u svojoj je enciklici Fides et Ratio (Vjera i razum) izrekao ovu lijepu rečenicu:„Vjera i razum su poput dva krila kojima se ljudski duh uzdiže prema razmatranju istine.“
Vjera i razum sposobnosti su našega duha koje se uzajamno nadopunjuju. Ako krilata stvorenja ili krilate naprave pokušaju letjeti samo jednim krilom, neminovno će se srušiti. Pa i čovjek ne uspijeva, kad se pokušava snalaziti samo s jednom od dviju sposobnosti. Fizikalni kemičar Michael Polanyi misli da je pokušaj totalitarnih država da autoritet religije nadomjeste tobožnjim autoritetom iskustva i razuma komprimirao najviše čovjekove ambicije u službu tiranija koje razaraju ljudske duše. Sa samim se razumom očigledno ne ide dobrim putem. Ako pak s druge strane argumentiram samo s Biblijom u ruci, neću moći uvjeriti slušatelja ili seminarskog sudionika koji nipodaštava Bibliju. Da ga uvjerim, potrebna mi je logika razuma. Želeći upotrijebiti oba krila, u ovom sam radu pored Biblije pokušao naznačiti i znanstvene argumente za Božje postojanje i za vjeru u Boga.
Mnoga su pitanja u znanosti još uvijek otvorena, a i unutar moderne fizike ima još mnogo zagonetaka koje je potrebno riješiti. Ništa u znanosti nikad nije konačno. Znanost je prevladavanje spoznaja novim spoznajama (Heisenberg). Htio bih stoga posebice upozoriti na to da znanstveni primjeri i argumenti koji se pojavljuju u ovom radu odgovaraju sadašnjem stanju znanosti. S porastom znanja pokazuje se, međutim, sve veća podudarnost s izričajima naše vjere, pa tako i u fizici ima u mnogim područjima sve više pojmova i objasnidbenih modela koji pomažu boljem razumijevanju vjerskih izričaja.
Ova knjiga treba biti odabir znanstvenih primjera i spoznaja koje bi se mogle primjenjivati i u naviještanju vjere. I među teolozima sve više prevladava mišljenje da je za evangelizaciju neizostavno temeljno znanje o prirodoznanstvenim suodnosima. Evangelizator se pak povrh toga također treba suočiti s argumentima modernih ateista i s njihovim opovrgavanjem. Stoga sam u ovom radu naznačio najvažnije stavove protivnika vjere kao i njihovo opovrgavanje od strane drugih znanstvenika.
U zadnjem dijelu knjige pokušavam pokazati da i za vjerske izričaje što ih neki kršćanski vjernici nazivaju „teškima“ postoje logična i smislena objašnjenja.
Sveučilišnom profesoru Tomislavu Ivančiću srdačno zahvaljujem na mnogim poticajima za ovaj rad. Svi teološki i pastoralni izričaji u ovoj knjizi imaju svoje korijene u njegovim seminarima i edukacijama.
