NOVA VES - Juraj Kolarić

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, naseljen je od prapovijesti, a dokazi o postojanju kulture u brončanom dobu (XIX. - XIII. st. prije Krista) pronađeni su 1989. godine u najstarijoj gradskoj jezgri, u tlu samostanskog kompleksa redovnica klarisa  u Opatičkoj ulici na Griču.   Nekoliko ulomaka te keramike nadopunjeno je nalazima keramike iz mlađeg željeznog doba  (V. - I. st. prije Krista), nazvanog i „latenska kultura“, prema mjestu  La Tene u Švicarskoj, gdje su pronađeni prvi tragovi te kulture. Pretpostavlja se da je prvo naselje zauzimalo cijeli brežuljak oko današnjeg  Popova tornja te se prirodnim padom pružalo prema zapadu. U užoj okolici Zagreba pronađeni su brojni ostaci kulture polja sa žarama te kasnije antičke civilizacije, o čemu svjedoči naselje Andautonia, na  današnjem mjestu  Ščitarjevo, smještenom na jugoistočnom dijelu Zagrebu, uz rijeku Savu. Brojni su dokazi o boravku Gota, Avara (na Krugama) i najranijih Slavena, o čemu svjedoče pronađeni grobovi u Velikoj Gorici. lavni grad Hrvatske, Zagreb, naseljen je od prapovijesti, a dokazi o postojanju kulture u brončanom dobu (XIX. - XIII. st. prije Krista) pronađeni su 1989. godine u najstarijoj gradskoj jezgri, u tlu samostanskog kompleksa redovnica klarisa  u Opatičkoj ulici na Griču.   Nekoliko ulomaka te keramike nadopunjeno je nalazima keramike iz mlađeg željeznog doba  (V. - I. st. prije Krista), nazvanog i „latenska kultura“, prema mjestu  La Tene u Švicarskoj, gdje su pronađeni prvi tragovi te kulture. Pretpostavlja se da je prvo naselje zauzimalo cijeli brežuljak oko današnjeg  Popova tornja te se prirodnim padom pružalo prema zapadu. U užoj okolici Zagreba pronađeni su brojni ostaci kulture polja sa žarama te kasnije antičke civilizacije, o čemu svjedoči naselje Andautonia, na  današnjem mjestu  Ščitarjevo, smještenom na jugoistočnom dijelu Zagrebu, uz rijeku Savu. Brojni su dokazi o boravku Gota, Avara (na Krugama) i najranijih Slavena, o čemu svjedoče pronađeni grobovi u Velikoj Gorici. Najstariju urbanu jezgru današnjeg Zagreba čine zidine Gradeca ili Griča, izgrađeni u XIII. stoljeću te Kaptola, izrađenih od XV. do XVI. stoljeća. Gradec je poveljom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., tzv. „Zlatnom bulom“, izdanoj u Virovitici  16. studenoga (XI.)  1242. godine, proglašen slobodnim kraljevskim gradom, dok je Kaptol 1094. godine postao biskupijsko sjedište. Oba su se gradska naselja tijekom stoljeća zasebno razvijala i sukobljavala, a carskim patentom od 7. rujna 1850. godine bila su  ujedinjena u jedinstvenu gradsku sredinu s jedinstvenom gradskom upravom. Zagrebačka biskupija bila je nakon toga bulom „Ubi primum“ pape Pija IX. 11. prosinca 1852. godine uzdignuta na čast nadbiskupije i metropolije.

iz uvoda